Projekat "Domovi kulture u BiH - izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?"

U sklopu projekta „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije?“, Udruženje „Akcija“ sprovelo je proces mapiranja domova kulture na području Bosne i Hercegovine, kao i istraživanje lokalnog kontekst osnivanja i djelovanja domova kulture u BiH, preciznije, u pet bh. gradova. Ovaj proces obuhvatio je desk research, istraživanje dostupne literature i arhivske građe o domovima kulture u BiH koji su bili osnivani na direktivu KPJ-a, ali čiji je rad bio reguliran republičkim zakonima SFRJ-a. Istraživačakim radom te prikupljanjem materijala i dokumenata, istraživači i istraživačice na ovom projektu mapirali su domove kulture, stavivši naglasak na one koji se nalaze u Sarajevu, Mostaru, Bihaću, Tuzli i Bosanskom Petrovcu. Pored navedenih gradova, istraživani su i mapirani domovi kulture u Doboju, Prijedoru, Livnu, Konjicu, Banjoj Luci, Foči, Žepču, Zavidovićima, Drvaru i Trebinju. Također, prikupljena je i sistamtizirana i znatna količina građe iz arhiva INFObiroa, koja se odnosi na novinske članke vezane za domove kulture širom Bosne i Hercegovine. Značajan fokus  u ovom procesu stavljen je i na prikupljanje sjećanja, priča stanovnika 5 bh. gradova i ključnih protagonista djelovanja ovih domova kulture (Oral History Method - intervjui sa građanima, učesnicima kulturnih aktivnosti u domovima kulture, prikupljanje fotografija, ulaznica, postera, itd..), koji su kroz svoje lične priče predstavili ovu temu na emotivno obojen i intiman način.

Istraživači i istraživačice na ovom projektu u bili su: u Sarajevu novinarka Jasmina Đikoli, u Tuzli univerzitetski profesor Damir Arsenijević, u Bihaću univerzitetska profesorica Šeherzada Džafić, u Bosanskom Petrovcu novinar i publicist Dragan Bursać, u Mostaru Ronald Panza.

Materijali i arhivska građa prikupljeni istraživanjem, kao i sjećanja i priče ključnih protagonista postojanja i rada nekadašnjih domova kulture dostupni su na web platformi domovikulture.ba, koja također sadrži mapu domova kulture. Na kreiranoj platformi publicirana su četiri naučna eseja na ovu temu: „Dom zaborava feminizma“ (Dragan Bursać), „Vrijeme i metamorfoze kulturnih promjena u domovima kulture u Mostaru“ (Ronald Panza), „Od 'doma' do 'centra' – Dom kulture Bihać u duhu prostornog obrata“ (Šeherzada Džafić), „Nema doma za mlade: O zaboravu društvenog na jednom tuzlanskom primjeru“ (Damir Arsenijević), a objavljena su i dva autorska članka o domovima kulture u Sarajevu novinarke Jasmine Đikoli.

 

Publikacije

 Jedan od velikih poduhvata u sklopu ovog projekta bilo je prevođenje i objavljivanje knjige “Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici” holandske arhitektice Arne Mačkić. Knjigu je preveo Mirza Purić, a prijelom i dizajn knjige uradio je holandski dizajner Nuno Behinjo. Koordinatorica ovog procesa bila je Amina Bulić. Knjiga je štampana u 500 (pet stotina) primjeraka  u  štampariji Grafotisak (Grude).

Važnost prevođenja i objavljivanja ove knjige s holandskog na naš jezik, prepoznata je u temi i kojom se knjiga bavi, a to su javni, zajednički prostori koji potiču na suživot i dijalog, kao i na kreativno djelovanje te očuvanje kulturnog naslijeđa, ali i u načinu na koji autorica piše o navedenom. Autorica oblikuje narativ o prošlosti grada Mostara prepoznajući u njemu spomenike i objekte koji su bili produkt vremena zajedništva i suživota, a projektirani su i građeni služeći se neutralnim, univerzalnim jezikom. Takav jezik u arhitekturi zagovara i sama Arna Mačkić, te u knjizi „Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici“ nudi jedan takav koncept kao idejno rješenje za obnovu slike Mostara. Do svog idejnog rješenja autorica dolazi preko istraživanja rituala koji je prepoznatljiv za Mostar: skokova sa Starog mosta. U skladu s tim, Mačkić dolazi do ideje o uređenju centralnog trga, te o gradnji svojevrsnog spomenika ovoj univerzalnoj tradiciji: „skakonice“ koja bi Mostarcima omogućila da vježbaju vještinu skakanja, ali bila i meeting point u društvenom životu grada, kao i novi arhitektonski trademark Mostara. Ključno je istaknuti da Mačkić u ovoj knjizi tematizira i pitanje Doma kulture u Mostaru, današnjeg Hrvatskog doma „Herceg Stjepan Kosača“, jednog od najvažnijih kulturnih i društvenih prostora za stanovnike Mostara, u kojem je bila upriličena promocija prijevoda knjige „Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici“ u decembru 2017. godine.

Arna Mačkić

 Knjiga Arne Mačkić „Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici“

 

 

U sklopu ovog projekta Udruženje “Akcija” objavilo je još jednu publikaciju nastalu kao produkt saradnje sa arhitekticom Lejlom Kreševljaković. Budući da se Kreševljaković bavila istraživanjem domova kulture u Sarajevu, u suautorstvu sa arhitekticom i fotografkinjom Anidom Krečo načinila je izložbu fotografija „Domovi kulture u Sarajevu“. „Akcija“ je prepoznala važnost udruživanja oko istih ciljeva te je realizirala izdavanje Kataloga izložbe, kao i postavljanje izložbe u Domu kulture Hrasnica. Urednica i lektorica ove publikacije je Amina Bulić, koja je ujedno i koordinirala ovaj proces. Publikacija je štampana u tiražu od 300 (tri stotine) primjeraka u štampariji Dobra knjiga (Hrasnica – Sarajevo), a za njen prijelom i dizajn bio je angažiran Studio Bojan Stojčić.

Katalog je strukturiran iz dva dijela. On sadrži tekstualni dio koji obuhvata prilagođena prigodna obraćanja direktorice Udruženja „Akcija“ Aide Kalender i profesorice Lemje Chabbouh Akšamije, koja su pisana povodom otvorenja prve postavke izložbe u Vijećnici 2017. godine, te istraživanje „Domovi kulture u Sarajevu“ arhitektice Lejle Kreševljaković. Drugi dio kataloga čine fotoeseji arhitektice i fotografkinje Anide Krečo, kroz koje je predstavljeno pet sarajevskih domova kulture: Dom kulture Hrasnica, Dom kulture Vogošća, Dom kulture Vratnik, Dom kulture Logavina i Dom kulture Medrese.

IzložbaKatalog izložbe „Domovi kulture u Sarajevu“

 

Učešće na Međunarodnoj konferenciji u Novom Sadu

 

Arhitektica Lejla Kreševljaković, kao saradnica na projektu „Domovi kulture u BiH –izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije“, predstavljala je Udruženje „Akcija“ na Međunarodnoj konferenciji „Neutralno“, koja je u organizaciji Fondacije "Novi Sad 2021 – Evropska prestonica kulture" 9. i 10. maja održana u Novom Sadu. Tema Međunarodne konferencije "Neutralno" bila je Dijalog o novim kulturnim prostorima, a cilj je bio predstaviti različite modele kulturnih prostora u Evropi i regionu. Lejla Kreševljaković uzela je učešće na panelu pod nazivom „Redefinisanje uloge kulturnih centara - kako se menja Balkan“. Kreševljaković je prezentirala rezultate istraživanja institucinalnih reformi lokalnih domova kulture u Sarajevu te njihovog utjecaja na promjenu sadržaja, sa posebnim akcentom na kulturne sadržaje. Ona je govorila i o društveno odgovornoj arhitektonskoj praksi, zaključivši da ukoliko kulturni centri nastaju na temelju osluškivanja i ispunjavanja istinskih potreba zajednice, pokreće se energija potrebna za akciju, koja je imanentni dio procesa razvoja kulturnih centara. Dio zaključka panela jeste da kulturni centri na Balkanu djeluju u kontekstu koji posjeduje mnogo zajedničkih značajki, te da su njihovo povezivanje i saradnja prirodni procesi. Aktivistička djelovanja i procesi formiraju i razvijaju sve aktere, te podstiču njihovu suštinsku komunikaciju. Redefiniranje uloga odvija se u pravcu transformacije iz kulturnih u društveno–kulturne ili community centre, upravo na temelju osluškivanja novih potreba zajednica. Jednu vrstu ovakvih centara zajednice na Balkanu imale su u obliku domova kulture, čiju tradiciju participativnosti ne treba odbacivati, već je potrebno iskoristiti njen veliki potencijal za reinterpretaciju u današnjim okolnostima.


Konferencija

Učešće Lejle Kreševljaković na Međunarodnoj konferenciji „Neutralno“ u Novom Sadu

 

Realizirani događaji

Druga faza ovog projekta obuhvatila je ralizaciju događaja u pet bh. gradova, čime se nastojala otvoriti konstruktivna i informirana debata o značaju domova kulture, njihovoj ulozi te potencijalu za kulturno-umjetničku produkciju u savremenom kontekstu. U periodu od decembra 2017. do maja 2018. godine, Udruženje „Akcija“ organiziralo je šest događaja u pet bh. gradova u prostorima bivših domova kulture, i to u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Bihaću i Bosanskom Petrovcu. Kroz ove događaje Udruženje „Akcija“ podizalo je svijest javnosti i pripadnika lokalnih zajednica o važnosti domova kulture za kulturno naslijeđe BiH i o mogućnosti njihove reaktivacije i repozicioniranja u savremenom kontekstu, stavljanja u svrhu razvoja kulturnih aktivnosti lokalnih zajednica, o njihovom vraćanju korisnicima te iznalaženju rješenja za njihovo adekvatno upravljanje i namjenu. Učesnici događaja diskutirali su o istraživanjima postojeće legislative za rad domova kulture, i mogućnosti njihovog reaktiviranja i povezivanja u živu i aktivnu kulturnu infrastrukturu, te o kreiranju policy prijedloga i preporuka na tu temu.

 

Promocija knjige „Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici“ u Sarajevu

14. decembra 2017. godine u 18 sati, Udruženje „Akcija“ organiziralo je promociju prijevoda nagrađivane knjige „Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici“ holandske arhitektice Arne Mačkić u Kinu Meeting Point, prostoru bivšeg Doma kulture „Trasa“. Učesnici na promociju bili su autorica Arna Mačkić, holandski pisac i novinar Chris Keulemans, profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Lemja Chabbouh Akšamija, aerhitektica Lejla Kreševljaković, direktorica Udruženja „Akcija“ Aida Kalender, te moderator razgovora Nebojša Jovanović.

Chris Keulemans govorio je o svojoj saradnji sa autoricom te tekstu koji je inkorporiran u njeno djelo. Također, osvrnuo se na trenutno stanje u BiH sa socio-kulturnog aspekta, upoređujući ga sa onim kada je prvi put došao u ratom zahvaćenu Bosnu i Hercegovinu, otkad i seže njegova saradnja sa bh. aktivistima, novinarima i umjetnicima. Promotorke Lemja Chabbouh Akšamija i Lejla Kreševljaković govorile su o knjizi sa stručnog stanovišta. Budući da se radi o knjizi o arhitekturi koja između ostalog tematizira javne prostore, spomenike vezane za Narodnooslobodilačku borbu, koje je projektirao arhitekt Bogdan Bogdanović, bilo je riječi o simbolizmu arhitekture, njenoj vrijednosti u odnosu na promjenu historijsko-političkog i socijalnog konteksta. U ime Udruženja „Akcija“ prisutnima se obratila Aida Kalender govoreći o saradnji sa Arnom Mačkić te važnosti objavljivanja ove knjige na našem jeziku, kao i  o značaju ove teme za priču o domovima kulture, izgubljenim mjestima zajedništva i emancipacije. Autorica je pobliže objasnila svoju ideju i motivaciju za pisanje ovog djela, otkrivajući emotivno-intimni aspekt pisanja o rodnom gradu, koji je usljed ratnih dešavanja napustila sa roditeljima.

Zaključci diskusije koja se povela na ovom panelu tiču se iščeznuća zajedničkih prostora kulture i obrazovanja, kao što su to nekoć bili domovi kulture, ali i spomenika koji bi mogli nadilaziti nacionalne i vjerske podjele. Takvi prostori su upravo u ovom vremenu najpotrebniji budući da oni generiraju dijalog nužan za povezanost i ponovnu integraciju lokalne zajednice, naročito u duboko podijeljenim sredinama poput Mostara, o kojem autorica i piše. Javnih prostora namijenjenih građanima i podređenih njihovim kulturnim potrebama je sve manje, oni gotovo da se i ne grade, a upravo autorica u svojoj knjizi predlaže primjer jednog takvog prijeko potrebnog prostora te nudi njegovo projektantsko rješenje.

Promocija

Promocija knjige „Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici“ u Meeting Pointu

 

Promocija knjige „Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici“ u Mostaru

15. decembra 2017. godine u 18 sati, održana je promocija knjige „Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici“ u HD „Herceg Stjepan Kosača“, bivšem Domu kulture. Pored autorice, o knjizi su govoriti holandski književnik i publicista Chris Keulemans, kazališna redateljica i menadžerica u kulturi Tanja Miletić-Oručević i arhitektica Senada Demirović Habibija, uz moderaciju predstavnika UG „Akcija“ Aide Kalender i Nebojše Jovanovića.

Diskusija na panelu ticala se dijahronijskog odnosa prema javnim prostorima i spomenicima u Mostaru. Učesnici su govorili o stvarnim problemima „čitanja grada“ preko složenih političkih odnosa i nemogućnosti prevazilaženja etničkih i nacionalnih simbola koji su prvenstveno u službi podjela i razdvajanja stanovnika Mostara. Autorica je povukla paralelu između kompleksnosti zajednica u Mostaru i Amsterdamu, u kojem trenutno živi i radi. U prvim plan je ponovo isplivala nužnost za formiranjem javnih prostora namijenjenim građanima koji bi bili mjesto susreta, a samim tim bi poticali na dijalog i suživot. Također, važan naglasak stavljen je na spomenike koji se koriste „jednostavnim jezikom“, odnosno simboliziraju univerzalne vrijednosti, a ne održavaju sporadične nacionalne i etničke identitete i mitove, te samim tim unutrašnje podjele. Važan aspekt diskusije bio je autoricin prijedlog i projektantsko rješenje za skakaonicu – javni prostor, prostor slobode i dijaloga koji ona predstavlja u knjizi. Raspravljalo se o realnoj mogućnosti izgradnje jednog takvog objekta, akcentirajući potrebu za mjestima koja spajaju, pomiruju i ujedninjuju – s obzirom na to da je čak i bivši Dom kulture u Mostaru, današnji Hrvatski dom „Herceg Stjepan Kosača“ degradiran u svojoj nekadašnjoj ulozi očuvanja zajedništva zajednice. Sam Dom, o čemu svjedoči i promjena njegovog imena, dodijeljen je jednoj skupini stanovništva pri podjeli Mostara.

Razgovor o knjizi i budućnosti javnih prostora u Mostaru nastavio i naredni dan tokom susreta aktivista iz BiH okupljenih na Komonističkom minifestu u OKC-u „Abrašević“. Na ovom susretu bili su prisutni i aktivno su učestvovali Arna Mačkić i Chris Keuelemans. Tokom diskusije, mladi aktivisti pokazali su izuzetan otpor novim idejama i reinterpretacijama tradicije i rituala u Mostaru. Bilo kakva predložena intervencija u javnim prostorima, doživljena je kao akt unaprijed osuđen na propast jer je „projektno“ motiviran i traje samo dok traju projektna sredstva. Negativna očekivanja i sveopšti cinizam spram itervencija koje u pozadini imaju namjeru „mirenja podijeljenih“ bili su dominantna crta diskusija na ovom skupu. Zaključuje se da su su čak i mladi i progresivni ljudi u Mostaru pomirili sa postojećim stanjem, „status quo“ se vidi kao neprimjenjivo stanje i s tim u vezi bilo kakva promjena statusa javnih prostora (uključujući i Dom kulture u Mostaru) ne doima se kao izgledna opcija.

Promocija

Promocija knjige „Gradovi smrtnici – zaboravljeni spomenici“ u HD herceg Stjepan Kosača

 

Javna debata u Tuzli: "Kako pravimo mjesto za mlade?"

Udruženje „Akcija“ organiziralo je Javnu debatu na temu "Kako pravimo mjesto za mlade? - Javne institucije i javni prostor za mlade u kontekstu sve većeg odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine", u Ateljeu „Ismet Mujezinović“, 18. decembra 2017. godine u 18 sati. Učesnici na ovom događaju bili su mladi iz Jajca koji se bore protiv segregacije u školama, Chris Keulemans, holandski pisac i novinar, i osnivač centra Tolhuisthin, Dženan Jusufović i direktor Centra za kulturu Tuzla. Razgovor je moderirao profesor Damir Arsenijević.

Početak ove diskusije obilježilo je pitanje sve većeg odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine. Elite koje upravljaju ovom zemljom stvorile su takve uslove siromaštva i društvene nepravde da sve veći broj mladih ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu jer u njoj ne vidi svoju budućnost. Razgovaralo se o načinima na koje se možemo oduprijeti ovim problemima, te o tome kako iskoristiti sve postojeće resurse da se mladima omogući da mijenjaju svoju zemlju. Postavljeno je pitanje kako javne institucije za mlade mogu podržati borbe mladih protiv podijela i društvene nepravdem kao i ključno pitanje vezano za temu domova kulture: „Kako pravimo javni prostor u kojem zajedno pravimo drugačiju budućnost i kakva je uloga kulture i umjetnosti u tome?“. Učesnici su diskutirali da li postoji sjećanje na nekadašnja mjesta i prakse okupljanja i aktivnosti mladih ljudi u BiH (domovi kulture, domovi mladih), te potencijal za građansku aktivaciju danas, a u kontekstu onoga što Dubravka Ugrešić zove emancipacijskim potencijalom nostalgije kao subverzivne djelatnosti u vremenu sistemskog negiranja prošlosti.

Debata

 Javna debata u Tuzli: "Kako pravimo mjesto za mlade?" u Ateljeu „Ismet Mujezinović“

 

 

Javna debata u Bihaću „Domovi kulture – a gdje je nestala publika? Retrospektiva perspektive“

Javna debata „Domovi kulture – a gdje je nestala publika? Retrospektiva perspektive“ održana je 26. janura 2018. godine u Kulturnom centru u Bihaću (nekadašnjem Domu kulture), u 18 sati. Učesnici izlagači bili su profesori Univerziteta u Bihaću: dr.sc. Elvira Islamović, dr.sc. Šeherzada Džafić i dr.sc. Irfan Hošić. Prisutnima se u ime Udruženja Akcija obratio Nebojša Jovanović, a učešće u debati uzela je i publika.

Istraživanje o temi Domovi kulture u BiH - izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije dovodi do niza zaključaka, međutim, ključnim se čini problem publike. Šeherzada Džafić istakla je kako je kroz razgovore s bivšim direktorima domova kulture, ali i sadašnjim direktorima kulturnih centara, došla do zaključka  da je publika bila jedan od ključnih faktora kako u praćenju, tako i u kreiranju samih sadržaja. Na ovoj Javnoj debati, između ostalih, postavljeno je i važno pitanje. „Gdje je publika danas?“. Zašto su sale domova kulture i drugih institucija kulture na Unsko-sanskom kantonu gotovo prazne? Zašto se potencijalna publika treba “moliti” da bi određeni sadržaj koliko-toliko uspio? Sudionici Javne debate akcenatirali su glavne probleme, moguće uzročnike, ali su i pokušali pronaći rješenja.

Šeherzada Džafić prisjetila se publike koja je pratila domove kulture od njihovoga osnivanja, a fokus njenog izlaganja bile su prakse i politike usmjerene ka pitanju publike, te pitanje kako su promjene tih praksi, bilo da se te prakse odnose na sadržaje i programe ili na sami pristup publici, utjecale na pojavu “praznih domova”. Džafić je napravila uvertiru povratkom u prošlost kada se u domovima kultura tražilo “mjesto više”. Elvira Islamović polazište svom izlaganju našla je u aktuelnim problemima u kulturi stavljajući akcent na programske sadržaje, ali i publiku koja se odaziva isključivo na političke, religiozne ili sadržaje koji propagiraju nacionalne ideologije. Ona je postavila pitanje da li je izgubljena prosvjetiteljska uloga kulture za publiku, a ujedno je pokušala dati odgovore kako publiku vratiti kulturnom habitusu i, na koncu, istinskim vrijednostima. Irfan Hošić govorio je o uspostavi granice između kreatora i konzumenata ističući njihov kružni tok u kojemu jedni nadjačavaju druge.

Razgovaralo se o pitanju kako uspostaviti balans i ko uzima odgovornost za neuspostavljanje. U obliku dijaloga u debati su sudjelovali i direktori nekadašnjih domova kulture, kao i sadašnji aktivni sudionici u kreiranju kulturnih sadržaja na području Unsko-sanskog kantona.

Debata Debata

Javna debata u Bihaću „Domovi kulture – a gdje je nestala publika? Retrospektiva perspektive“ u Kulturnom centru u Bihaću

 

Otvaranje izložbe i promocija Kataloga izložbe „Domovi kulture u Sarajevu“

26. aprila 2018. godine u Domu kulture u Hrasnici, Udruženje "Akcija“ organiziralo je promociju Kataloga izložbe "Domovi kulture u Sarajevu" autorice Lejle Kreševljaković. Katalog je izašao u izdanju Udruženja „Akcija“. Pored same autorice izložbe, prisutnima su se obratile Amina Bulić iz Udruženja "Akcija" i fotografkinja Anida Krečo, autorica fotografija izložbe. Promocija je bila odličan uvod u samu izložbu koja je rezultat saradnje arhitektice Lejle Kreševljaković i Udruženja "Akcija". Izložba je u Domu kulture „Hrasnica“ bila dostupna za javnost do 5. maja 2018. godine.

Na samom početku promocije, prisutnima se obratio Nebojša Jovanović predstavljajući kratak historijat Doma kulture u Hrasnici, koji je bio jedan od najvećih i najreprezentativnijih domova kulture u Sarajevu. U Domu su premijerno prikazivani filmovi, igrane predstave, održavani koncerti, svečani prijemi te različite zabavno-edukativne priredbe. Izgradnja Doma kulture tekla je paralelno sa izgradnjom do tada malog i nerazvijenog naselja kraj Ilidže i Fabrike motora Sarajevo - FAMOS. Izgradnja fabrike počela je davne 1950. godine, a prva proizvodnja koja je izašla na tržište dogodila se 1953. godine. U Hrasnici su u svega nekoliko godina, pored fabrike izgrađene dvije škole, dom kulture, dječje obdanište, zdravstveni centar, sportski centar, te nekoliko trgovačkih i ugostiteljskih radnji. Među značajnijim posjetiocima Doma kulture Hrasnica bio je Josip Broz Tito, predsjednik bivše Jugoslavije te Huan Antonio Samaran, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta. Rat i postratni ekonomski kolaps Fabrike motora Sarajevo doprinijeli su tome da Dom više nikada nije vratio stari sjaj. Danas on ima aktivnu biblioteku i teretanu. Ostale prostorije su uglavnom prazne i zaključane.

O projektu Udruženje „Akcija“ u okviru kojeg je ostvarena saradnja sa autoricama Kataloga i izložbe, te o procesu izdavanja ove publikacija govorila je Amina Bulić, urednica Kataloga izložbe „Domovi kulture u Sarajevu“. Istaknuto je da je  projekat posvećen domovima kulture u BiH Udruženja „Akcija“ početak prijeko potrebne informirane diskusije o novoj ulozi domova kulture u našoj zemlji, te inicijalni korak njihovog strateškog repozicioniranja u kulturnoj politici u BiH i vraćanja građanima. Bulić se osvrnula na aktivnosti u okviru projekta, koje su dio napora koje Udruženje "Akcija" poduzima s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja naslijeđa domova kulture u Bosni i Hercegovini te pronalaženja novih načina za njihovu svrsishodnu obnovu, primjenu, održivost i opstanak. Objasnila je da je, pored istraživanja o kulturnim sadržajima koji su u domovima kulture trenutno prisutni u odnosu na institucionalne reforme kroz koje su domovi prošli, izložbom kroz fotografije prikazano i pet objekata s područja Sarajeva.

Autorica Lejla Kreševljaković govorila je o svom istraživanju na temu domova kulture u Sarajevu, koje je inkorporirano u Katalog izložbe. Upravo to istraživanje bilo je inicijalni korak ka suradnji sa fotografkinjom Anidom Krečom i oblikovanju izložbe fotografija na istu temu. Kreševljaković je istakla: „Nakon rata, lokalna uprava je najvećim dijelom obnovila  domove kulture u BiH. Sanirane su ratne štete te su domovi postali ponovo upotrebljivi. Međutim, nisu obnovili svoju ulogu i značaj kakav su nekada imali.“ Fotografkinja Anida Krečo predstavila je prisutnima proces nastanka fotografija ove izložbe kao i iskustvo rada na promoviranju jedne izuzetno značajne teme za bh. Kulturno naslijeđe, kao što su domovi kulture.

Autorice i urednica detaljnije su predstavile publikaciju, a u diskusiju koja je potom uslijedila uključili se i publika koja je iskazala zadovoljstvo organiziranjem ovakvih događaja koji pokušavaju vratiti adekvatnu namjenu Domu kulture u Hrasnici. Prisutni su podijelili svoja iskustva i sjećanja vezana za Dom kulture te su priznali svoje nezadovoljstvo činjenicom da jedan takav impozantan i reprezetativan objekat zjapi prazan lišen svoje primarne funkcije. Diskutirano je o mogućnostima povratka „starog sjaja“ ovom Domu, kao i o nužnosti promjene svijesti ljudi o važnosti ovih prostora, te značaja da se zajedništvo, kultura i emancipacija vrate u njih, kako bi oni ponovo svrsishodno služili kulturnim potrebama lokalne zajednice.

Izložba

 Otvaranje izložbe i promocija Kataloga izložbe „Domovi kulture u Sarajevu“ u Domu kulture u Hrasnici

 

„Dom kulture Bosanski Petrovac - Dom antifašizma i feminizma“ - Javna debata i nastup Damira Imamovića

Javna debata „Dom kulture Bosanski Petrovac – Dom antifašizma i feminizma“ održana je 10. maja 2018. godine u Centru za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac (nekadašnji Dom kulture), u 18 sati. Učesnici i izlagači bili su Slobodanka Kerkez, direktorica Centara za kulturu i obrazovanje, Milica Kecman, kustosica Spomen-muzeja „Jovan Bijelić“ te Ahmet Hidić, osnivač i prvi direktor Centra za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac. Javnu debatu moderirao je programski koordinator Udruženja „Akcija“ Nebojša Jovanović. Događaj je upotpunila izvedba interpretatora sevdalinki i kompozitora Damira Imamovića.

U prostoru nekadašnjeg Doma kulture "Bosanski Petrovac", učesnici su poveli konstruktivan dijalog o vrijednosti i ulozi domova kulture, o njihovom značaju za bh. kulturno naslijeđe, modusima njihovog funkcioniranja, upravljanja i opstanka. Izlagači su, uz aktivno učešće publike, procijenili aktuelne potencijale Centra za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac, kao i stanje kulture uopće u ovoj lokalnoj zajednici. Milica Kecman podijelila je emotivno svjedočanstvo o trenutku kada je prije četrnaest godina, od tadašnih općinskih vlasti, primila ključ Centra za kulturu i obrazovanje u ruke, nesvjesna da je tamo "jedina zaposlenica". Postepeno, uz zalaganja vlasti, te zahvaljujući brojnim donacijama, Centar je rastao, a 2007. godine potpuno je obnovljen. Ova kulturna ustanova obuhvata i Spomen-muzej "Jovan Bijelić", te Radio Bosanski Petrovac.

Razgovor je tematizirao bogat historijat ovog mjesta, gdje je održana Prva zemaljska konferencija Antifašističkog fronta žena (AFŽ) 1942. godine, te Prvi kongres ljekara partizana. Sagovornici su se dotakli i drugih tačaka koje pružaju povoljan razvojni potencijal u ovom gradu, rodnom mjestu pisaca Skendera Kulenovića i Ahmeta Hromadžića, te likovnih umjetnika Jovana Bijelića i Mersada Berbera.Aktuelna direktorica Centra nije krila entuzijazam i optimizam da će se izboriti sa pritiskom lokalnih vlasti koje su, kako kaže, vrlo skeptične prema mogućnostima Centra da kreira provodiv i zanimljiv program. "Današnja situacija se nije mnogo promijenila u odnosu na 1942. Ono što želimo ostalo je isto. Mi danas sigurno nismo izmislili ni feminizam ni ravnopravnost žena, jer kada pogledamo istoriju i osvrnemo se na taj skup od 166 žena koje su tada postavile neke temelje, možemo reći da su nas već tada zadužile. Mislim da bi mlađe generacije trebale mnogo više da znaju o tome, što je naša dužnost.", kazala je Kerkez.

Zaključak koji je iznjedrila ova debata jeste da se Bosanski Petrovac u kulturnom sektoru bori sa tipičnim problemima kao i druge manje sredine, u kojima je politički pritisak kombiniran sa nedostatkom finansijskih sredstava i relativnom nezainteresiranošću publike. Rješenje bi moglo ležati u vraćanju, kako kaže Kerkez, na izvorište, te u podsjećanju na djela velikana rođenih u ovom bh. gradu koji je nekad bio kolijevka antifašizma.

Debata„Dom kulture Bosanski Petrovac - Dom antifašizma i feminizma“ - Javna debata i nastup Damira Imamovića u Centru za kulturu i obrazovanje Bosanski Petrovac

 

 

Portal domovikulture.ba

Završna faza projekta „Domovi kulture u BiH – izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije“ obuhvata proces „podizanja“ web platforme domovikulture.ba na kojoj se nalazi prikupljena arhivska građa o domovima kulture. Izgradnja ove platforme traje više od godinu dana, u sklopu čega su angažirani web developeri iz firme „Pauza“ (Sarajevo), kao i veliki broj istraživača i pomoćnog osoblja zaduženog za unošenje i uploadovanje sadržaja na web platformu. Prikupljena je građa (dokumenti, izvještaji, dnevnici, fotografije, zahvalnice, itd..) iz Arhiva BiH, Historijskog arhiva Sarajeva, digitalnog arhiva INFObira, te iz privatnih arhiva pet gradova obuhvaćenih projektom. Također, dokumentirane su i lične priče protagonista života domova kulture u audio i video formatu.

Sav prikupljeni materijal prvenstveno je obrađen i sistematiziran po gradovima, a zatim je pristupljeno procesu selekcije i šifriranja materijala na osnovu vrste i forme građe. Prema načinjenom sistemu, šifrovana građa potom je unošena na web platformu, prema odgovarajućim rubrikama i gradovima kojima pripada. U konačnici, dobijena je mapa istraženih domova kulture iza koje stoji građa koja svjedoči, odnosno tvori narativ, o njihovom osnivanju, historiji, namjeni, promjenama, te sadašnjem stanju. Ovu mapu, kao i samu platformu, moguće je širiti i obogatiti novim domovima kulture u bh. gradovima, koji još nisu sistemski istraženi, a „Akcija“ kao nastavak ovog projekta ima viziju mapiranja ovih objekata i u drugim bh. gradovima.

 

Cjelokupni projekat realiziran je uz podršku Fonda otvoreno društvo BiH.

 

Saradnici i istraživači Udruženja "Akcija" na projektu "Domovi kulture u BiH - izgubljena mjesta zajedništva i emancipacije" bili su:

Aida Kalender, Lejla Kreševljaković, Jasmina Đikoli, Zijah Gafić, Damir Arsenijević, Šeherzada Džafić, Dragan Bursać, Husein Oručević, Ronald Panza, Sanja Horić, Amina Bulić, Nebojša Jovanović, Anida Kečo, Arna Mačkić, Džejna Hodžić.